Zanimljivo

Evo kratke istorije štampanog novinarstva u Americi

Evo kratke istorije štampanog novinarstva u Americi

Kada je u pitanju historija novinarstva, sve započinje izumom pokretne štamparije Johannesa Gutenberga u 15. vijeku. Međutim, iako su Biblije i druge knjige bile među prvima koje je stvorila Gutenbergova štampa, tek su u 17. vijeku prve novine bile distribuirane u Europi.

Prvi redovno objavljeni rad izlazi dva puta tjedno u Engleskoj, kao i prvi dnevni list, Dnevni kurant.

Nova profesija u naciji

U Americi je istorija novinarstva neraskidivo isprepletena sa istorijom same zemlje. Prva novina u američkim kolonijama - Benjamin Harris's Publick-ovi događaji i Foreighn i Domestick - objavljeno je 1690. godine, ali je odmah isključeno jer nema potrebnu dozvolu.

Zanimljivo je da su novine Harris koristile rani oblik sudjelovanja u čitanju. Papir je odštampan na tri lista papira veličine tiskanice, a četvrta je stranica prazna kako bi čitatelji mogli dodati svoje vijesti, a zatim ih proslijediti nekom drugom.

Mnoge tadašnje novine nisu bile objektivne ili neutralne u tonu kao novine kakve poznajemo danas. Umjesto toga, to su bile žestoke partizanske publikacije koje su se glasile protiv tiranije britanske vlade, koja je zauzvrat dala sve od sebe da se razbije novina.

Važan slučaj

1735. godine uhapšen je Peter Zenger, izdavač New York Weekly Journal-a, i pokrenut mu je suđenje zbog navodnog ispisa besramnih stvari o britanskoj vladi. No, njegov odvjetnik, Andrew Hamilton, tvrdio je da dotični članci ne mogu biti bezobzirni, jer se temelje na činjenicama.

Zenger nije proglašen krivim, a slučaj je utvrdio presedan da izjava, čak i ako je negativna, ne može biti bezobzirna ako je istinita. Ovaj značajni slučaj pomogao je uspostavljanju temelja slobodne štampe u tadašnjoj naciji.

1800-ih

U SAD-u je do 1800. bilo već nekoliko stotina novina i taj će broj dramatično porasti kako se stoljeće prolazilo. Radovi su na početku još uvijek bili vrlo partizanski, ali postepeno su postali više od prostog pisma za svoje izdavače.

Novine su takođe rasle kao industrija. 1833. godine Benjamin Day otvorio je njujorško sunce i stvorio "Penny Press". Dnevni jeftini papiri, ispunjeni senzacionalnim sadržajem namenjenim publici radničke klase, bili su veliki hit. Uz ogromna povećanja tiraža i veće štamparije za zadovoljavanje potražnje, novine su postale masovni medij.

U tom su se razdoblju uspostavili i prestižniji listovi koji su počeli da uključuju sve novinarske standarde kakve danas poznajemo. Jedan takav rad koji su započeli 1851. George Jones i Henry Raymond, učinio je poantu koja sadrži kvalitetno izvještavanje i pisanje. Naziv rada? The New York Daily Times, koja je kasnije i postala The New York Times.

Građanski rat

Doba građanskog rata donijela je tehnički napredak poput fotografije velikim papirima zemlje. A pojava telegrafa omogućila je dopisnicima Građanskog rata da neviđenom brzinom prenose priče na kućne urede svojih novina.

Telegrafske linije često su se spuštale, pa su novinari naučili da najvažnije podatke iz svojih priča stavljaju u prvih nekoliko redaka prenosa. To je dovelo do razvoja uskog, preokrenuto-piramidalnog stila pisanja koji danas povezujemo sa novinama.

U ovom periodu se videlo i formiranje Associated Press žična usluga, koja je započela kao kooperativni poduhvat između nekoliko velikih novina želeći podijeliti vijesti koje su telegrafom stigle iz Evrope. Danas je AP najstarija na svijetu i jedna od najvećih novinskih agencija.

Hearst, Pulitzer & Yellow novinarstvo

U 1890-ima dolazi do porasta izdavačkih mogotca Williama Randolpha Hearsta i Josepha Pulitzera. Oba su novina bila u New Yorku i drugdje, a oba su koristila senzacionalističku vrstu novinarstva koja je bila namijenjena tome da privuče što više čitatelja. Izraz "žuto novinarstvo" datira iz ove ere; potječe od imena stripa - "Žuti klinac", koji je objavio Pulitzer.

20. stoljeće - I šire

Novine su napredovale sredinom 20. vijeka, ali s pojavom radija, televizije, a potom i interneta, tiraž novina pretrpio je spor, ali neprestani pad.

U 21. stoljeću novinarska industrija suočila se sa otpuštanjima, bankrotima, pa čak i zatvaranjem nekih publikacija.

Ipak, čak i u doba vijesti od 24 sata dnevno i hiljade web stranica, novine održavaju svoj status najboljeg izvora za detaljno i istražno izvještavanje o vijestima.

Vrijednost novinarskog novinarstva možda najbolje pokazuje skandal s Watergateom u kojem su dva novinara, Bob Woodward i Carl Bernstein, napravili niz istražnih članaka o korupciji i gadnim radnjama u Nixonovoj bijeloj kući. Njihove priče, zajedno s pričama drugih publikacija, dovele su do ostavke predsjednika Nixona.

Budućnost printanog novinarstva kao industrije ostaje nejasna. Na internetu je bloganje o trenutnim događajima postalo enormno popularno, ali kritičari tvrde da je većina blogova ispunjena tračevima i mišljenjima, a ne stvarnim izvještavanjem.

Putem nade postoje znakovi nade. Neke web stranice vraćaju se staro-školskom novinarstvu, poput VoiceofSanDiego.org, koji ističe izvještaje o istraživanjima, i GlobalPost.com, koji se fokusira na strane vijesti.

Iako je kvaliteta tiskanog novinarstva i dalje visoka, jasno je da novine kao industrija moraju pronaći novi poslovni model da bi dobro preživjele u 21. stoljeću.


Video, Sitemap-Video, Sitemap-Videos